No stručnjaci danas smatraju da ono postaje strateški instrument na koji utječu geopolitika, središnje banke i valutna nadmetanja velikih sila. Filip Horáček, direktor prodaje u tvrtki IBIS InGold, objašnjava zašto cijena zlata ne reagira uvijek na očekivani način i zašto se sve više ulagača vraća plemenitim metalima.

Mnogi ulagači pretpostavljaju da će cijena zlata automatski snažno porasti kada porastu globalne napetosti. U stvarnosti je, prema Filipu Horáčeku, taj odnos složeniji. Na cijenu jedne unce zlata kojom se trguje u Londonu utječe čitav niz čimbenika – od cijene nafte i kamatnih stopa do snage američkog dolara.

„Kada raste cijena nafte, raste i inflacija. Središnje banke tada podižu kamatne stope, a ulagači preusmjeravaju novac u obveznice. To jača američki dolar i stvara pritisak na zlato”, objašnjava stručnjak.

Snažan dolar doista je jedan od najvažnijih čimbenika. Povijesno gledano, zlato i američka valuta kretali su se u suprotnim smjerovima. „Kada dolar jača, zlato obično slabi. Kada dolar slabi, zlato ima prostora za rast”, kaže Horáček.

Situaciju dodatno komplicira ponašanje ulagača tijekom velikih kriza. U razdobljima pojačane nesigurnosti neki ulagači kratkoročno prodaju i zlato, često zato što im je potrebna likvidnost, žele unovčiti dobit ili trebaju pokriti gubitke na drugim tržištima. Zbog toga cijena zlata može privremeno pasti čak i kada geopolitičke napetosti rastu.

„Na tržištu nikada ne djeluje samo jedan čimbenik. Riječ je o spletu pravila i utjecaja čija se važnost mijenja ovisno o trenutku”, dodaje Horáček.

 

Zlato postaje strateški instrument

Prema riječima stručnjaka, mijenja se i sama uloga zlata u globalnom gospodarstvu. Dok je nekoć prvenstveno služilo kao zaštita od inflacije, danas ga središnje banke kupuju kao stratešku imovinu.

„Zlato više nije samo sredstvo za diversifikaciju portfelja. Ono sve više poprima obilježja valute i geopolitičkog instrumenta”, ističe Horáček.

Potražnju za zlatom ponajprije potiču središnje banke. Nakon 2022. godine ubrzano su povećale kupnju, a analitičari navode da je riječ o jednom od najvećih porasta interesa od Drugog svjetskog rata. Temeljni razlozi za to su nesigurnost u globalnom gospodarstvu i nastojanja mnogih država na smanjivanju svoje ovisnosti o američkom dolaru.

„Vlade i središnje banke danas traže imovinu koja može zadržati povjerenje bez obzira na političke ili valutne promjene. Novac je moguće stvarati u golemim količinama, ali zlato ostaje prirodno ograničena imovina”, ističe Horáček.

Zbog toga mnoge velike financijske institucije očekuju da će važnost zlata nastaviti rasti i u narednim godinama. JPMorgan i Bank of America u svojim prognozama predviđaju da bi zlato u bliskoj budućnosti moglo premašiti granicu od 6 000 USD po unci. Analitičari ističu kontinuiranu kupnju središnjih banaka, rastuću zaduženost država diljem svijeta i geopolitičku nesigurnost, koji dugoročno podupiru potražnju za zlatom.

Ipak, Horáček smatra da na zlato prije svega treba gledati kao na dugoročnu sastavnicu portfelja, a ne kao sredstvo za kratkoročnu špekulaciju. „Preporučujemo ulaganje u zlato na razdoblje od najmanje pet godina, a idealno od deset do dvadeset godina. Tada u potpunosti dolazi do izražaja njegova uloga stabilizatora.”

Psihologija ulagača pritom igra važnu ulogu. „Kada cijena zlata raste, mnogi kupuju iz straha da će propustiti priliku. S druge strane, kada cijena pada, često ga panično prodaju. Upravo tu pomaže redovito ulaganje: ono uklanja emocije iz procesa odlučivanja i omogućuje postupnu izgradnju pozicije bez pokušaja predviđanja kratkoročnih tržišnih oscilacija.”

Danas postoje mogućnosti koje omogućuju redovito ulaganje u zlato i u manjim iznosima, bez potrebe za velikim jednokratnim ulaganjem kapitala. Zlato tako može služiti kao dugoročno, stabilizirajuće uporište suvremenog investicijskog portfelja.

 

https://sita.sk/kedy-ma-zlato-tendenciu-rast-a-kedy-jeho-cena-klesa-vysvetluje-expert-na-drahe-kovy/