
Središnje banke kupuju gotovo dvostruko više zlata od očekivanog. Što to znači za cijenu zlata?
02. 06. 2026Bc. Miroslava Sojková, Social Media Director
Središnje banke kupuju gotovo dvostruko više zlata nego što se očekivalo. Saznajte što to znači za cijene zlata, investicijske odluke i tržišne izglede.
Središnje banke kupuju zlato rekordnim tempom. što to znači za cijenu zlata?
Donedavno se činilo gotovo nezamislivim da bi središnje banke kupovale zlato u količinama kakve danas bilježimo. Ipak, upravo se to događa, a taj trend postaje jedan od najjasnijih signala na globalnom tržištu zlata.
Analitičari Goldman Sachsa navode da su se očekivanja znatno promijenila. Dok se ranije očekivalo da će središnje banke kupovati oko 29 tona mjesečno, trenutačni podaci upućuju na brojku bližu 50 tona. Izgledi za 2026. godinu idu još dalje, pri čemu bi središnje banke potencijalno mogle kupovati čak 60 tona zlata mjesečno. Drugim riječima, potražnja institucija sada je skoro dvostruko veća od prvotno očekivane, iako je cijena zlata i dalje na rekordnoj razini.
Kao što naš direktor prodaje Filip Horáček kaže: „Sve brojke koje su se nekada činile potpuno nezamislivima sada postaju stvarnost.”
Podaci Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) govore isto. Središnje banke kupile su 244 tone zlata u prvom tromjesečju 2026. godine, što je povećanje od 17 % u odnosu na prethodno tromjesečje. Time se nastavlja dugoročni trend u kojem zlato ponovno postaje ključni dio strategija državnih rezervi.
Kupnja zlata od strane središnjih banaka

Zašto središnje banke kupuju zlato
Važno je razumjeti da te kupnje nisu špekulativne. Središnje banke ne kupuju zlato radi ostvarivanja dobiti na kratkoročnim kretanjima cijena, već kao stratešku odluku usmjerenu na zaštitu svojih rezervi u nesigurnom globalnom okruženju.
Glavni razlozi uključuju rast geopolitičkih napetosti, trgovinske sukobe između velikih sila, visoku inflaciju, rastući javni dug i postupnu diversifikaciju rezervi odmakom od američkog dolara. U tom se kontekstu zlato vraća svojoj tradicionalnoj ulozi stabilne i pouzdane rezervne imovine.
Rezerve zlata središnjih banaka

Kako potražnja središnjih banaka utječe na cijenu zlata
Dugoročne i kontinuirane kupnje središnjih banaka pružaju snažnu potporu tržištu zlata. Kada najveći institucionalni sudionici na tržištu nastavljaju povećavati svoje zalihe, prirodno jačaju potražnju i održavaju stabilnost cijena.
Najaktivniji kupci zlata

To pomaže objasniti zašto se, unatoč snažnom rastu posljednjih godina, zlato i dalje nalazi blizu rekordnih razina te nije doživjelo dublje korekcije. Tržište podupiru snažne i dosljedne kupnje.
Što analitičari očekuju od cijene zlata
Goldman Sachs također je optimističan u pogledu zlata te predviđa da bi njegova cijena mogla dosegnuti oko 5 400 USD po unci do kraja 2026. godine. To ukazuje na to da institucionalni kapital i dalje vidi prostor za dodatni rast.
Zlato kao sigurno utočište u nesigurnom svijetu
Danas na kretanje zlata ne utječu samo kratkoročna tržišna raspoloženja, nego prije svega dugoročni globalni čimbenici. Među njima su geopolitička neizvjesnost, težnja država prema većoj financijskoj neovisnosti te sve veća potreba za zaštitom vrijednosti od inflacije i duga.
Zbog toga brojke koje su se nekoć činile nezamislivima u gospodarstvu često postaju stvarnost. Zlato već dugo služi kao sigurno utočište za ulagače koji žele zaštititi svoju imovinu u nesigurnim vremenima.
Aktualna kretanja pokazuju da zlato više nije samo roba, nego strateška imovina koju sustavno povećavaju same središnje banke. U takvom nestabilnom okruženju njegova uloga u globalnom financijskom sustavu nastavlja jačati, a potražnja središnjih banaka upućuje na to da bi se taj trend mogao nastaviti i u narednim godinama.
Pojedinačnim bi ulagačima stoga moglo biti korisno pratiti taj dugoročni trend i razmotriti kako bi se zlato moglo uklopiti u njihovu vlastitu investicijsku strategiju.
Više informacija o načinima ulaganja u zlato možete pronaći ovdje.




