Zašto zlato više nije samo zaštita, već temelj portfelja

Aktualni rast zlata nije tek rezultat zabrinutosti ulagača. On odražava sustavne promjene u globalnom financijskom okruženju. Središnje banke diljem svijeta nastavljaju kupovati zlato na rekordnim razinama, povjerenje u fiat valute postupno slabi, a tradicionalni investicijski model 60/40 temeljen na dionicama i obveznicama više ne djeluje kao pouzdan stabilizacijski mehanizam kakav je nekoć bio.

Rastući javni dug, geopolitička neizvjesnost i trajni inflacijski pritisci sve jasnije pokazuju da obveznice ne moraju uvijek ispunjavati svoju tradicionalnu ulogu protuteže kolebanjima na tržištima dionica. Upravo zato sve veći broj ulagača traži imovinu koja nije izravno vezana uz monetarnu politiku ili kretanja na tradicionalnim financijskim tržištima. Zlato se tako ponovno vraća u središte pozornosti kao stvarna, globalno pouzdana imovina.

 

„Zlato više nije ograničeno na sporednu ulogu u portfeljima.” — Filip Horáček, IBIS InGold direktor prodaje

Kako već dugo ističe naš direktor prodaje Filip Horáček, pravila diversifikacije se mijenjaju, a zlato se razvija iz kompasa u turbulentnim vremenima u stabilno sidro portfelja koje može štititi bogatstvo, ali i povećavati njegovu vrijednost u razdobljima pojačane neizvjesnosti.

 

Prognoze cijene zlata za 2026. potvrđuju promjenu

Prognoze za 2026. koje dolaze od vodećih investicijskih banaka i analitičara u skladu su s ovom izraženijom ulogom zlata:

• Goldman Sachs predviđa da bi cijena zlata, prema osnovnom scenariju, do kraja 2026. godine mogla porasti na približno 4 900 USD po unci, potaknuta kontinuiranom kupnjom središnjih banaka i očekivanjima smanjenja kamatnih stopa od strane američke središnje banke.
• J.P. Morgan vidi dodatni prostor za rast, s cijenama oko 5 055 USD po unci u posljednjem tromjesečju 2026. godine, budući da pad kamatnih stopa, zabrinutosti oko fiskalne održivosti i diversifikacija ulaganja podupiru plemenite metale.
• Morgan Stanley očekuje rast cijene na približno 4 800 USD po unci do kraja 2026. godine, pritom naglašavajući da bi čak i sporiji rast i dalje bio vrlo pozitivan u cjelini.

Ove prognoze upućuju na to da se zlato i dalje smatra imovinom s uzlaznim trendom i potencijalom rasta, čak i u razdobljima kada tržište može doživjeti kratkoročne korekcije ili nestabilnost.

 

Preporuke za prosječnog ulagača

Za današnjeg prosječnog ulagača vrijedi sljedeće:

• Zlato nije spekulativna imovina koju je teško razumjeti, već imovina koja reagira na temeljne čimbenike: geopolitičku neizvjesnost, visoke deficite, slabljenje dolara, zabrinutost zbog inflacije, kao i novu ravnotežu moći i promjenjiv položaj svjetskih gospodarstava.
• Dugoročno držanje zlata pruža stabilnost i štiti bogatstvo čak i kada tradicionalna imovina, poput dionica i obveznica, pokazuje veću nestabilnost.
• Stručnjaci često preporučuju izdvajanje dijela portfelja (primjerice 5 – 10 %) u zlato radi poboljšanja diversifikacije i zaštite od neočekivanih tržišnih šokova. Drugi otvoreno govore o znatno većem udjelu (20 – 40 %).

 

Zašto 2025. godina nije vrhunac, već prijelaz u novo razdoblje

Umjesto da označava konačni kraj takozvanog „zlatnog ciklusa”, 2025. godina sve se više pokazuje kao razdoblje prijelaza, u kojem ulagači ponovno preispituju ulogu realne imovine u svojim portfeljima. Ona upućuje na pomak prema novoj investicijskoj paradigmi u kojoj realna imovina poput zlata ponovno ima ključnu ulogu u dugoročnoj zaštiti i rastu bogatstva. Zlato se pomiče s marginalne alternative prema strateškoj sastavnici suvremenog portfelja – a ovo preusmjeravanje ističe se kao jedan od najsnažnijih trendova u današnjem investicijskom okruženju.