U 2023. godini središnje su banke dodale 1.037 tona zlata u svoje rezerve, što je drugi najveći godišnji krug kupnje ikada. Najveći je bio 2022. godine. Banke ne posustaju u svojem odlučnom nastavku kupnje unatoč rastućim cijenama zlata.

Prema Svjetskom vijeću za zlato, potražnja središnjih banaka za zlatom popela se na 183 tone u drugom tromjesečju ove godine, što je povećanje od 6 % na godišnjoj razini. U čitavoj prvoj polovici godine središnje su banke otkupile 483 tone, što je 5 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Time je postavljen novi rekord u količini zlata koje su središnje banke kupile u prvoj polovici godine.

 

 

Tko je kupovao najviše?

Najveći kupac bila je Narodna banka Poljske (NBP), koja je u srpnju dodala 14,3 tone, što je najveći mjesečni porast njenih zlatnih rezervi od studenog 2023. Poljska je bila vrlo aktivna u kupnji te je u posljednja četiri mjeseca kupila ukupno 33 tone zlata. Predsjednik NBP‑a Adam Glapiński navodi kako središnja banka planira osigurati da 20 % ukupnih rezervi zemlje bude u metalu. Trenutno iznosi 14,8 %, odnosno 392 tone.

Središnja banka Uzbekistana također se okrenula zlatu, otkupivši 10 tona u srpnju. U istom su mjesecu rezerve Indije porasle za 5,4 tone, a svakako je vrijedno napomenuti da je ova azijska zemlja dosljedno nadopunjavala svoje zlatne rezerve svakog mjeseca ove godine. Jordan je kupio 4,3 tone, Turska dodatnih 3,8 tona, a Katar je svojim zlatnim rezervama dodao 2,3 tone.

Češka narodna banka kupila je 1,6 tona, podigavši svoje ukupne rezerve zlata na 43 tone. Već 17 mjeseci zaredom kontinuirano nadopunjuje svoje zalihe i u tom je vremenu kupila 31,2 tone.

 

Zašto središnje banke kupuju zlato?

Središnje banke na zlato gledaju kao na vrlo vrijednu rezervnu imovinu. U ovogodišnjoj anketi Svjetskog vijeća za zlato 81 % središnjih banaka reklo je da očekuju daljnje povećanje globalnih rezervi zlata. Osim toga, 29 % ispitanika reklo je da njihova središnja banka namjerava povećati svoje rezerve zlata u sljedećih dvanaest mjeseci, što je najviša razina u povijesti anketiranja (od 2018.).

Na donošenje odluka čelnika središnje banke o tome kako upravljati svojim rezervama i dalje utječu sadašnji i budući trendovi kamatnih stopa. To kao važan čimbenik izdvaja većina banaka iz različito razvijenih gospodarstava diljem svijeta. S druge strane, gospodarstva u razvoju vjerojatnije će u svoju strategiju uključiti „brigu o inflaciji”. Nesigurna geopolitička situacija povezana s trenutačnim sukobima u Ukrajini i Pojasu Gaze te pojačane napetosti između SAD‑a i Kine treći su čimbenik.

 

 

Ipak, na odluke o tome hoćete li kupiti zlato i hoćete li ga držati u portfelju ne utječu samo ekonomski uvjeti. Intrinzična svojstva plemenitog metala također igraju ulogu u procesu donošenja odluka.

Većina banaka slaže se da im je zlato važno kao dugoročni čuvar vrijednosti za njihove rezerve, a smatraju značajnim i izvedbu zlata tijekom razdoblja krize i njegovu učinkovitost u diverzifikaciji portfelja.

Zanimljivo je da je uloga zlata kao dugoročnog čuvara vrijednosti prošle godine bila ključno pitanje samo za 27 % banaka u razvijenim gospodarstvima, no ove godine ga važnim doživljava njih 83 %.

Druge karakteristike koje banke smatraju važnima uključuju nizak rizik, povijesnu ulogu zlata i visoku likvidnost zlata.

Najnovije istraživanje Svjetskog vijeća za zlato pokazuje da su središnje banke i dalje zainteresirane za zlato. Bilo da im pozornost privlače geopolitičke napetosti ili makroekonomski čimbenici poput inflacije i kamatnih stopa, jasno je da se banke suočavaju s trendovima i događajima koji mogu predstavljati rizik financijske nestabilnosti za cijelo gospodarstvo. Zlato služi kao dugoročna zaštita i zaštitnik njihovih rezervi. To je daljnji razlog zbog kojeg će potražnja središnjih banaka za zlatom vjerojatno ostati velika.