Fiat valute naspram fizičke prirode zlata

U našem prvom članku (Zlato je prestiglo euro: svijet ima novu rezervu broj dva!), naglasili smo izniman pomak u strukturi globalnih rezervi – zlato je prestiglo euro i postala druga po važnosti rezervna imovina u svijetu nakon američkog dolara.

Ta se promjena nije dogodila preko noći. Ona odražava dugoročne trendove – geopolitičke napetosti, inflacijske pritiske i rastući globalni dug. Zbog toga nastavljamo s ovom mini-serijom. U ovom drugom dijelu osvrnut ćemo se na ključne razlike između zlata i takozvanih fiat valuta i na razloge zbog kojih se središnje banke sve više okreću prema zlatu kao temelju svojih rezervi.

 

Fiat valute: instrumenti povjerenja, a ne sigurnosti!

Fiat valute (poput američkog dolara, eura ili kineskog yuana) u potpunosti počivaju na povjerenju u njihovog izdavatelja, tj. državu ili njezinu središnju banku. Nemaju pokriće ni u kakvoj inherentnoj vrijednosti robe. Kada se vlade suočavaju s rastućim dugom, fiskalnim deficitima i geopolitičkim pritiskom, to povjerenje postaje krhko. A kada se ponuda novca širi bez stvarnog pokrića, te valute brzo gube uporište.

 

Globalna ponuda novca kroz vrijeme

 

Pogledajte samo rast ponude novca proteklih godina – goleme količine novostvorenog novca bez pravog pokrića. Prirodna su posljedica toga inflacija, pad vrijednosti valute i gubitak kupovne moći.

Od kraja zlatnog standarda 1971. godine, dolar je izgubio otprilike 85 % svoje vrijednosti. Europa se suočava s povećanom inflacijom i proračunskim pritiscima. Udio eura u službenim globalnim rezervama postupno opada, dosegnuvši samo 16 % u 2024. godini. Globalni dug trenutno iznosi preko 324 bilijuna USD, pri čemu je oko toga 30 % strukturni dug. Ovaj rastući teret duga potkopava povjerenje u fiat valute, povećavajući privlačnost zlata kao „sigurnog utočišta”.

 

Zlato je klasa sama za sebe

Zlato nije imovina izgrađena na obećanjima ili vjeri u institucije. Za razliku od fiat valuta koje središnje banke mogu širiti bez ograničenja, ponuda zlata je fizički ograničena, pri čemu globalne zalihe rastu za samo 1,4 % do 2,2 % godišnje.

Zlato nije vezano ni za jednu zemlju ili politički sustav i ne snosi rizik druge ugovorne strane. Njegova vrijednost ne ovisi o solventnosti države ili institucije.

Priznato je diljem svijeta, provjereno i zadržalo je svoju vrijednost kroz ratove, reforme valuta i financijske krize.

Zato današnje središnje banke više ne gledaju na zlato kao na relikt prošlosti, već kao na suvremeni alat očuvanja monetarne stabilnosti. Zlato je postalo kamen temeljac diverzifikacije rezervi – univerzalno je, nadnacionalno i neovisno o političkim ciklusima.

 

Povjerenje se mijenja

Prema podacima ESB-a i Financial Timesa iz 2024. godine:

• Zlato trenutno čini 20 % globalnih deviznih rezervi – prestigavši euro, koji je pao ispod 17 %.
• Središnje banke kupile su 1.000 tona zlata u 2024. godini – treća rekordna godina zaredom.
• Ukupne službene zalihe zlata porasle su na preko 36.000 tona– najvišu razinu od doba Bretton Woodsa.
• Jedan od pet dolara u rezervi danas ima pokriće u zlatu.

 

Ove brojke pričaju za sebe: zlato više nije alternativa; ono predstavlja povratak sigurnosti!

Svjesne činjenice da su fiat valute ranjive u kriznim vremenima, središnje banke preusmjeravaju sve veći udio svojih rezervi u zlato – imovinu koja je preživjela ratove, padove carstava i reforme valuta. 

Zlato vraća svoj status. Ne samo da je sigurno utočište, već brzo postaje i okosnica nove politike rezervi. Držati zlato sada znači držati budućnost.

Zato bi individualni ulagači trebali razmotriti i fizičko zlato kao dio svojih financijskih temelja. Ne samo zbog dobiti, već i zbog stabilnosti – baš kao što to središnje banke čine danas.