Pad SVB-a ilustrira trenutno stanje bankarskog sustava. Banke koje su propale proteklih dana držale su američke državne obveznice kao kolateral. No njihova je vrijednost pala zbog skokovitog rasta kamatnih stopa, čemu je američka središnja banka FED pristupila u sklopu mjera protiv inflacije. Od razine 0 - 0,25% kamate su sezale do 4,75 - 5,00%. Tržišna vrijednost imovine američkih banaka sada je približno 2 trilijuna dolara ispod njihove knjigovodstvene vrijednosti. Desetina američkih banaka ima još veće neobjavljene gubitke od SVB-a. Na ovu situaciju najosjetljiviji su klijenti s depozitima iznad 250.000 USD. Depoziti iznad ovog iznosa nisu osigurani. Kada bi samo polovica neosiguranih štediša odlučila povući depozite iz ugroženih banaka, gotovo 190 banaka bi se suočilo s poteškoćama. Takva situacija je naravno i prijetnja osiguranicima i njihovim depozitima koji iznose 300 milijardi dolara.

Povećane kamatne stope utjecale su i na SVB, koji se specijalizirao na startup sektor. Banka je novac svojih klijenata deponirala u državne obveznice. U trenutku kada su tvrtke htjele povući svoj novac, banka je morala prodati držane obveznice koje su u međuvremenu izgubile dio svoje vrijednosti. A zbog niže cijene napravljen je velik gubitak.

Credit Suisse je višestruko veći od Silicon Valley Bank (SVB), a s obzirom na prijašnje probleme, njezino prisilno spašavanje nije bilo takvo iznenađenje. Međutim, njegova izvedba već je bila iznenađenje. Kao dio plana spašavanja, švicarske vlasti su smanjile vrijednost svojih obveznica na nulu. Ali dioničarima je dopušteno zadržati 3 milijarde dolara, što je naravno izazvalo buru. Imatelji obveznica, za razliku od dioničara, izgubili su sva svoja ulaganja.

Trenutačno tržišta smiruju obećanja i jamstva sa svih strana. S druge strane, vidimo osnovne probleme koje banke imaju. Posjeduju veliku količinu dugoročnih državnih obveznica koje gube na vrijednosti, pa banke ne mogu generirati kapital za svoje klijente. Porastom kamata prekinuto je razdoblje "jeftinog" novca, a kako je rekao Thorsten Beck: "S osekom se vidi tko je plivao gol".

 

Čeka li nas nova kriza?

U vezi s opisanim događajima osvrćemo se na 2007. i 2008. godinu kada je propast banke Lehman Brothers započela još nekoliko godina krize. Međutim, prema Thorstenu Becku, direktoru Florence School of Banking and Finance, ne bismo trebali čekati globalni kolaps bankarskog sustava.1 Kao i uvijek, mišljenja stručnjaka nisu jednoznačna, a budućnost bi mogla skrivati i neugodne scenarije.

Prema Robertu Kiyosakiju, autoru bestselera Bogati otac, siromašni otac, trenutna bankarska kriza u Sjedinjenim Državama i Europi mogla bi potaknuti razvoj globalne inflacije. Prema njegovim riječima, SAD će problem riješiti tiskanjem više novca. To se, inače, može posumnjati da stoji iza jamstva svih uloga u SVB-u u stečaju. I Thorsten Beck i Joe Biden uvjeravaju da propadanje banaka neće utjecati na novčanike poreznih obveznika, ali prema Kiyosakiju, problem inflacije signalizira nadolazeći globalni krah. Kao izlaz vidi ulaganje u plemenite metale ili kriptovalute, što bi ulagače moglo spasiti od propasti "lažnog novca".

Zbog toga su početkom tjedna porasle i cijene zlata i srebra. Prema Bartu Meleku, voditelju strategije robnih tržišta u TD Securities, plemeniti metal trenutno igra svoju ulogu. Kratkoročno, daljnji razvoj cijene zlata, prema Alexanderu Zumpfeu, trgovcu plemenitim metalima, ovisi uglavnom o tome koliko će daljnje mjere FED-a biti učinkovite. "Ako se bankrot Silicon Valley Bank (SVB) smatra izoliranim incidentom, zlato bi moglo izgubiti neke od svojih nedavnih dobitaka. Međutim, ako kriza dovede do trajnog preokreta u politici Feda, potražnja za zlatom bi se mogla nastaviti", rekao je Zumpfe.

Teško je predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati i koliko će učinkovito djelovanje pojedinih zemalja biti na tekuću bankovnu krizu. Tema je vrlo živa i mijenja se svaki dan. "Općenito, bankovni sustav znatno je jači nego što je bio 2008., a vlasti su puno bolje opremljene da se pravovremeno nose s problemima", rekao je Beck. Stoga će vlade zajedno s nacionalnim regulatorima vjerojatno izdržati trenutnu krizu. Uostalom, na raspolaganju imaju dovoljno alata, od obećanja i garancija do modernih komunikacijskih alata.

Međutim, nismo riješili uzroke sadašnje krize. Gubitak vrijednosti imovine uzrokovan rastom kamata nije nestao, samo se gura pod tepih. Popravljanje gubitaka nastalih "stvaranjem" više novca potaknut će inflaciju i začarani krug uzroka i posljedice nastavit će se okretati. Zlato stoga ostaje važan alat za diversifikaciju portfelja, odnosno za očuvanje i sigurnost Vaše štednje. Upravo u ovim promjenjivim vremenima postaje jasno koliko je korisno postupno kupovati zlato i koliko je važno postaviti dobru strategiju.