Zašto je otkup hrvatskog zlata toliko važan?
24. 07. 2023Hrvatska je ušla u eurozonu i Schengen 1. siječnja 2023. godine. Prošlog prosinca kupila je gotovo dvije tone zlata. Ovo je posebno značajan korak naprijed za zemlju koja u prošlosti nije previše razmišljala o ovom plemenitom metalu.
Hrvatska od 2001. nije imala evidentiranih zlatnih rezervi. No sve se promijenilo krajem prošle godine, kada je središnja banka kupila gotovo dvije tone plemenitog metala. „Hrvatska narodna banka pridružuje se istočnoeuropskim bankama koje su se 2022. godine okrenule plemenitom metalu”, komentirao je kupnju Krishan Gopaul, analitičar Svjetskog vijeća za zlato.
Ono što kupnju čini posebno intrigantnom činjenica je da je Hrvatska 1. siječnja 2023. ušla u eurozonu, a Hrvatska narodna banka tada se uključila u upravljanje deviznim rezervama ECB-a. Međutim, nacionalne banke pri pristupanju eurosustavu moraju prenijeti dio svojih deviznih rezervi u međunarodne rezerve ECB-a. Udio hrvatske banke iznosio je 639,9 milijuna EUR, od čega je 85 % plaćeno u američkim dolarima (580,1 milijuna USD), a 15 % u zlatu (oko 56.256 unci).
Europska središnja banka trenutno drži 506,5 tona, što je još uvijek manje od jedne šestine njemačkih rezervi, ali trideset i tri puta više od Republike Češke. Hrvatska je pokazala da i relativno mlada središnja banka svojim dolarima i zlatom može pridonijeti stabilnosti eura. To je i dalje važno sredstvo za devizne rezerve i doprinosi stabilnosti eura.
